KOPRIVNICA – Prije točno 10 godina, 1. srpnja 2013. godine, Hrvatska je postala 28. članica Europske unije (u međuvremenu Velika Britanija napustila je EU) i od tada je ispunila svoje najvažnije strateške ciljeve. Ulazak Hrvatske u Europsku uniju među najvažnijim je događanjima u hrvatskoj povijesti, što je uz članstvo u NATO-u, u koji smo kao država ušli četiri godine prije, bio glavni hrvatski vanjskopolitički cilj od samostalnosti.
Hrvatska je podnijela zahtjev za članstvo u Europskoj uniji 21. veljače 2003. godine, a Komisija je zahtjev ocijenila pozitivnim u travnju 2004. godine. 18. lipnja 2004. godine Hrvatska dobiva službeni status kandidata za članstvo i treba započeti pregovore u ožujku 2005., ali uz uvjet pune suradnje s Haškim sudom koji je insistirao na uhićenju tada odbjeglog generala Ante Gotovine. Pregovori su stoga odgođeni nekoliko mjeseci. Počeli su napokon 3. listopada 2005. godine, nakon što je glavna haška tužiteljica Carla del Ponte potvrdila potpunu suradnju Hrvatske s Haškim sudom. Hrvatski pregovori trajali su dugo - pet godina i devet mjeseci, dulje od ijedne sadašnje članice. Zadnja poglavlja zatvorena su 30. lipnja 2011., a nakon potpisivanja pristupnog sporazuma i ratifikacije u državama članicama, Hrvatska ulazi u EU 1. srpnja 2013.
U zadnjoj godini članstva, Hrvatska je ostvarila sve svoje europske integracijske ciljeve - od 1. siječnja ove godine članica je europodručja i šengenskog prostora. Uz pomoć Europske unije, Hrvatska je u ovom desetljeću povezala svoj teritorij izgradnjom Pelješkog mosta, koji je postao jedan od najvidljivijih simbola članstva.
Hrvatska je u prvom desetljeću članstva uspješno odradila i prvo predsjedanje Vijećem EU u prvoj polovici 2020. iako je bila „slučajna predsjednica“. Velika Britanija, koja je trebala predsjedati u drugoj polovici 2017. godine, objavila je, naime, da odustaje od predsjedanja nakon referendumske odluke o napuštanju EU-u. Stoga je promijenjen ranije utvrđen redoslijed predsjedanja i Hrvatsku je umjesto drugog polugodišta 2026. zapala prva polovica 2020. Prvo hrvatsko predsjedanje ostat će upamćeno po pandemiji koronavirusa zbog čega su otpali mnogi planirani sastanci koji su se trebali održati u zemlji. Bilo je to jedinstveno predsjedanje jer se rad Vijeća morao prilagoditi novonastalim okolnostima, prije svega, obveza socijalnog distanciranja onemogućavala je fizičke sastanke pa se zbog toga prešlo na virtualne sastanke.
Govoreći na Konferenciji hrvatske Vlade i Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koja je u prigodi desetogodišnjice hrvatskog članstva u Europskoj uniji obilježena u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola ocijenila je kako je Hrvatska u 10 godina članstva u EU-u ostvarila nevjerojatan uspjeh. - To je deset godina nevjerojatnog uspjeha jedne zemlje u samom srcu Europe, rekla je Roberta Metsola na skupu u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici.
Predsjednik Vlade Plenković kazao je da nam je Europska unija, kao mladoj zemlji koja je svoju demokraciju i slobodu stekla u Domovinskom ratu, zahvaljujući hrvatskim braniteljima i viziji prvog predsjednika Franje Tuđmana, bila veliki cilj, kao zajednica vrijednosti i zajednica prava.
- Za nas je Europska unija bila i zajednica vrijednosti i zajednica prava. Ta dva ključna aspekta u samoj su srži onoga što smo učinili pristupanjem EU. To se vidi danas na demokraciji, na slobodi, na zaštiti ljudskih i manjinskih prava, izgrađenim institucijama i čvrstoj pozicioniranosti u samu srž Europske unije, rekao je Planković i dodao:
- Članica smo eurozone i Schengena, u prostoru smo sigurnosti i čuvanja granica, dio Europskog stabilizacijskog mehanizma, a osnaženi smo i s 25 milijardi eura za ovo desetljeće.
Naglasio je da su dobrobiti i reputacijske, što se vidi po investicijskom kreditnom rejtingu, po načinu na koji nas gledaju drugi akteri, ulagači, međunarodna i domaća financijska tržišta te smo na pravom radaru onih koji s Hrvatskom žele poslovati i biti naši partneri.
- Gledajući naš put, Hrvatska može biti izrazito zadovoljna. Hrvatska je u potpunosti transformirani zemlja. Ima još stvari za perfektuirati, ali imamo međunarodni ugled i naš se glas uvažava. Zaradili smo respekt, to je jako puno za deset godina, rekao je Plenković i dodao da zemlja nastavlja put na "tri piste": zelena tranzicija, digitalna transformacija i demografska revitalizacija.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković odbacio je kritike euroskeptika da Zagreb samo slijedi politiku Bruxellesa. - Ne, mi aktivno sudjelujemo u donošenju odluka i vlastite interese usklađujemo s interesima ostalih članica, rekao je Jandroković.
Izvor: Vlada RH/hina
